Dan žena: Šta zapravo ženama znači 8. mart?

08.03.2021

Da li je 8. mart i danas praznik posvećen borbi žena za ekonomska, socijalna i politička prava?

(c)pixabay.com

Kada su, nekada davno, žene zaposlene u tekstilnoj industriji 8. marta 1857. izašle na ulice Njujorka protestujući  protiv loših uslova rada i niskih plata nisu ni slutile da će, danas,  108 godina kasnije , ovaj praznik postati samo dan kada se ženama kupuje, uglavnom cveće. Kako se to desilo?

Dan žena nije tek tako postao dan kada se najviše priča o pravima žena. Prvo su se pobunile žene u Njujorku. Odlučile su  da izađu na ulice i skrenu pažnju na loše uslove rada u fabrici tekstila. Međutim, policija je bila jača i vrlo brzo vratila žene u fabrike. Ali, dva meseca kasnije, učesnice ovog protesta organizovale su se u sindikat.

Ovo je bio jedan od prvih većih protesta žena koji su se periodično organizovali i narednih godina. Jedan od najznačajnijih, dogodio se 1908. godine kada je 15.000 žena izašlo na  ulice Njujorka tražeći kraće radno vreme, veće plate i ono najvažnije – pravo glasa.

Dan žena je  ustanovljen dve godine kasnije, na  prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji u Kopenhagenu. Tada je  čuvena Klara Cetkin predložila da se 8. mart proglasi Međunarodnim danom žena.
Već sledeće godine taj praznik se masovno proslavlja u Austriji, Danskoj, Nemačkoj, Švajcarskoj. Jedno vreme, u prošlom veku, 8. mart je bio povezan zsa komunizmom, pa je i prestao da se obeležava. Šezdesetih godina, kada je  feministički pokret ojačao i uveliko se borio za žensko pravo glasa (a u mnogim zemljama i izborio), pripadnice ovog pokreta su ponovo počele da proslavljaju Dan žena.

Mnogima Dan žena izgleda staromodno, ali ako pogledamo istini u oči da su još uvek na prvoj stepenici. Kada se zapošljavanju žene su suočene sa pitanjem poslodavca “da li planiraju rađanje dece”. Njihove muške kolege imaju veću platu i samo mali broj žena odradi svoj pun radni vek. O nasilju nad ženama i da ne govorimo!  Dakle, ipak se postavlja pitanje položaja i ravnopravnosti žena, i danas.

PROČITAJTE I OVO: Nijedna žena u Austriji ne mora da trpi nasilje!

“Onaj ko dopušta da kapitalisti tlače radnike, dopušta i da muškarci tlače žene. One će ostati potlačene sve dok ekonomski ne budu nezavisne. Ukoliko je cilj da žena postane slobodno ljudsko biće, onda joj ne treba oduzeti pravo na rad, niti skraćivati radno vreme, niti ograničavati oblasti u kojima može raditi”.
Ovako je govorila nemačka revolucionarka Klara Cetkin kada je u Kopenhagenu predložila na kongresu Socijalističke internacionale da žene širom sveta slave 8. mart kao simbol borbe za jednako pravo glasa, zaštite na radu, ukidanja trgovine belim robljem i zaštitu dece.
Svakako da je današnji položaj žena daleko povoljniji nego nekada, ali još uvek ovaj dan treba da postoji kao takav sve dok, u prirodnom okruženju, žena ne bude ravnopravan član.

Da li slaviti “Dan žena”?

Praznici su realnost i ako u naš život prihvatamo, ili iz njega ne možemo da otklonimo neke neprijatne stvari. Zašto bi smo se lišavali jednog praznika koji je, u osnovi, naravno – simboličan.
Vaši su svi dani, a ovo je taj neki koji važi za “Dan žena”. Ako ste već morale da se rodite kao žensko, obeležavajte ga sve dok i jedna žena bude žrtva nasilja i dok ne bude potpuno tretirana kao ravnopravno biće,  u bilo kom segmentu života.
Neka vam svakog dana u godini bude iskazana ljubav i poštovanje koje se, na žalost, iskazuje samo na ovaj dan.

Ako je danas dan kada se posebno ističe značaj i uspeh žena, onda je najveće dostignuće jednog društva i porodice videti zadovoljnu, nasmešenu i samouverenu ženu.
Žena je večita inspiracija kao priroda i kao svemir, vekovima prkoseći svom statusu u društvu.
Srećan vam Dan žena – dan kada pokloni nisu važni, dovoljno je malo pažnje i veliko HVALA! A ostalo ćete, kao i uvek, rešiti same!

*Dozvoljeno je preuzimanje teksta ili delova teksta, ali uz obavezno navođenje izvora i obavezno postavljanje linka ka portalu www.dijaspora.tv

Prijava za Newsletter

Prijavite se na našu Newsletter adresu i budite u toku sa značajnim temama i dešavanjima u dijaspori

Prijava