Maternji jezik: BKS (bosanski, hrvatski, srpski) u austrijskim školama

17.02.2014

Jezička i kulturna raznolikost su vrednosti, koje mogu da doprinesu kvalitetu jednog društva. Na svetu se priča oko 6.000 jezika, a 250 njih se aktivno koriste u Beču. Međutim, po prognozama UNESCO-a polovina svetskih jezika je u opasnosti od izumiranja. Evo prilike da istaknemo važnost ove teme.

(c)pixabay

Maternji jezik je, kao pojam, teško objasniti, jer nema univerzalnu definiciju. Kaže se da on označava jezik, koji je u ranom detinjstvu naučen bez formalnog školovanja. Maternji jezik, kao i njegove gramatičke i fonološke sturkture se toliko duboko utisnu u pojedinca da on svoj jezik govori automatski i prirodno. Lingvisti smatraju da nijedan drugi jezik do puberteta, ne može zameniti mesto maternjem jeziku.

U modnernoj lingvistici se pored pojma „maternji jezik“ takođe koriste izrazi porodičan jezik, prvi jezik ili primarni jezik. Maternji jezik ne mora biti onaj koji osoba najbolje govori jer se kod multi-lingualnih osoba (višejezičnih osoba) često javlja dominantnost glavnog službenog jezika društva ili države gde je osoba nastanjena. Ovo se može primetiti na „našem“ primeru odnosno deci migranata koja su rođena i žive u Austriji.

(c) pixabay

Roditeljima se često nameću brojna pitanja. Da li da njihova deca prvo dobro savladaju maternji jezik ili da kod dece od rođenja forsiraju jezik države u kojoj žive. Brojni austrijski stručnjaci smatraju da je dobro savladavanje maternjeg jezika ključno za uspešno učenje dodatnog jezika, u našem slučaju, nemačkog. Poželjno je da roditelji sa decom kod kuće pričaju isključivo maternji, a da će polaskom u vrtić, deca, bez većih poteškoća savladati nemački jezik.

Beč je višejezičan

Centralna tema u budućnosti, u Beču, biće upravo maternji jezici doseljenika jer se zahvaljujući njima u Beču govori više od 250 jezika. Bolje pozicioniranje maternjih jezika doseljenika je veliki potencijal, kao i da će bolje korišćenje višejezičnosti doneti velikeprednosti Beču kao mestu socijalnog života, boravka i ekonomskog centra.

Poboljšati imidž i korišćenje prvenstveno srpskog, bosanskog, hrvatskog i turskog jezika, u Beču, je značajnije, na primer, od francuskog jezika, ukoliko se uzme u obzir da Francuza u Beču ima u malom broju u odnosu na druge doseljenike. Za postizanje ovih ciljeva potrebna je reforma u školstvu, poslovnom sektoru i medijima.

Već neko vreme traje velika diskusija oko učenja „naših“ maternjih jezika u austrijskim školama. Posle Nemaca, Srbi čine najveću migrantsku grupu u Austriji i ta situacija bi trebala da se ogleda i u nastavnom planu i programu.
Međutim, srpski u Austriji ne postoji kao samostalan jezik, već je u školama zastupljen u okviru takozvanog „BKS“ jezika, što je nemačka skraćenica za bosanski, hrvatski i srpski.

Isti je slučaj i sa hrvatskim i bosanskim (bošnjačkim) jezikom jer i oni imaju istu problematiku i želju za odvajanjem BKS jezika.
Svi očekujemo udarnu fazu rešavanja problema. Na prvom mestu da se napokon razreši situacija i pruži pravo da se ove migrantske grupe izjasne koji jezik govore, a zatim će sve biti lakše. Potrebne su male reforme, a podsticanje jezičke raznolikosti u austrijskom obrazovnom pejzažu je cilj austrijske obrazovne politike, zar ne?
A Vi, do tada, naravno opušteno pričajte svoj maternji jezik i ponosno ističite njegovu vrednost. Širite svest o svom jeziku kao kulturnoj tradiciji. Srećan vam „Dan maternjeg jezika“!

Nova incijativa

Gosti emisije Dijaspore Uživo bili su Prof. Željko Batarilo i Zoran Aleksić predsednik Saveza Srba Austrije. U otvorenom razgovoru oni su obavestili širu javnost o situaciji i problematici nastave na maternjem jeziku, koja se sprovodi u sklopu austrijskog školskog programa.

Zašto opada broj učenika BKS –a? Zašto roditelji bojkotuju nastavu maternjeg jezika u Austriji? Saznajte više o zajedničkoj inicijativi srpske i hrvatske zajednice u Austriji i želje za reformom nastave BKS-jezika, u razgovoru, koji su vodili sa voditeljkom Vesnom Dimitrijević.

 

PROČITAJTE  NAJNOVIJE VESTI  OVDE

*Dozvoljeno je preuzimanje teksta ili delova teksta, ali uz obavezno navođenje izvora i obavezno postavljanje linka ka portalu www.dijaspora.tv

Prijava za Newsletter

Prijavite se na našu Newsletter adresu i budite u toku sa značajnim temama i dešavanjima u dijaspori

Prijava