Nasilje nad ženama i devojkama: Nijedna žena u Austriji ne mora da trpi nasilje!

25.11.2019

Danas je dan posvećen borbi protiv nasilja nad ženama i u Austriji je, kao i svake godine, započela akcija "16 dana protiv nasilja nad ženama". Tim povodom posvećujemo tekst ovoj važnoj temi koja, nažalost, i dalje pogađa mnoge žene.

(c) pixabay

Skoro 90 odsto slučajeva u situacijama kada se vrši nasilje nad ženama se dešava u njihovom neposrednom društvenom okruženju (partner, poznanik, kolega itd). Procenjuje se da je svaka peta žena u Austriji  koja živi u nekoj vezi pogođena nasiljem svog partnera, a odgovornost je uvek kod počinioca.

Akciji “16 dana protiv nasilja nad ženama” pridružile su  se i brojne austrijske institucije za prava žena koje će svojim akcijama nastojati da probude svest javnosti da nasilje nema opravdanja. U znak podrške inicijativi Ujedinjenih nacija pod motom „Orange the world“ brojne zgrade u Austriji, kao i u Beču, biće obasjane narandžastom bojom.

Svojim učešćem u ovoj međunarodnoj kampanji Grad Beč nastoji da dodatno informiše  javnost o ovom problemu, kao i da utiče na smanjenje i prevenciju nasilja nad ženama.

 

Šta znači nasilje i koje vrste nasilja nad ženama postoje?

Nasilnici koriste telesnu i psihičku snagu i moć kontrole nad svojim ženama i decom kako bi zadovoljili svoje interese. Razlikujemo sledeće vrste nasilja:

Telesno nasilje: guranje, šamaranje, šutiranje, udaranje, davljenje, grebanje, čupanje za kosu, zatvaranje, zlostavljanje nožem, prebijanje raznim predmetima pa sve do ubistva.

Psihičko nasilje: nepoštovanje, psovanje, vređanje, ugrožavanje, urlanje, ignorisanje, ponižavanje, omalovažavanje, proglašavanje žene „ludom i glupom“, zabranjivanje raznih stvari i postupaka, ruganje pred prijateljima, porodicom i u javnosti; terorisanje svih vrsta kao: zvanje telefonom, praćenje, nadziranje, kontrolisanje, slanje pretećih pisama, pretnje nasiljem prema deci, porodici ili prijateljima, uništavanje ženinih privatnih stvari, mučenje domaćih životinja, pretnje samoubistvom…

Seksualno nasilje: dodirivanje, hvatanje za grudi ili zadnjicu, ljubljenje na silu, udaranje po zadnjici, prinuda na sve vrste seksa, snimanje pornografskih filmova ili njihove gledanje, seksualne radnje s drugim osobama kao i silovanje,  dakle svaka seksualna radnja koju ne želite i na koju ste prinuđeni. Seksualni prepadi svih vrsta kažnjivi su i u braku!

Cyber- nasilje: partner vrši nad vama ako vas preko mobilnog ili interneta psuje, kontrolište, nadzire ili izoluje, protiv vaše volje fotografiše, prisluškuje, snima, u javnosti ponižava i sramoti ili vam preti i ucenjuje vas.

Socijalno nasilje: partner vam zabranjuje kontakte s porodicom, prijateljima ili da izlazite sami; kontroliše kada se i gde s kim viđate, ukida vam telefon, prisluškuje vas, špijunira, progoni…

Ekonomsko nasilje: oduzimanje novca ili vrednih stvari, prodavanje, krađa, određivanje sume koju smete da potrošite, propisivanje stvari koje smete da kupite, zabranjivanje posedovanja sopstvenog žiro-računa, oduzimanje lične zarade, zabranjivanje zapošljavanja kako ne biste imali svoj novac…

U strategije nasilnih muškaraca spadaju posebno: izjave ljubavi posle zlostavljanja, “pomirenja” putem seksualnih odnosa, duševno ucenjivanje, npr. pretnjom samoubistva, davanje obećanja da će se promeniti, apelovanje na vašu savest i sažaljenje itd. Na osnovu takvog ponašanja, ženi koja je žrtva teško pada da nasilje označi kao takvo i da izvuče konsekvence.

Mislite uvek na sledeće: Vi nikada niste krivi za nasilje koje trpite! Nemojte verovati da ste „zaslužili“ nasilno ponašanje. Nemojte da se stidite zbog toga što vam je pričinjeno nasilje i da ćutite o nasilništvu svog partnera. Samo je on kriv i odgovoran za ono što vam čini!

 

Kako da napravite prvi korak ka slobodi?

Svaka žena koja je doživela ili doživljava nasilje ne treba nikako da ćuti o tome. Razgovarajte o svojim problemima bar s nekom osobom u koju imate poverenja, kako biste sebe (i svoju decu) zaštitili od nasilnika u svojoj najbližoj okolini.

Ukoliko živite u vezi ispunjenoj nasiljem, prvo biste trebali da napravite sopstveni bezbednosti plan. Samo na taj način možete bolje da se pripremite za budućne krizne situacije i da imate više sigurnosti i bolju kontrolu nad sopstvenom situacijom.

Pročitajte  o sigurnosnom planu i o detaljima kako možete da pomognete sebi i deci u našem predhodnom tekstu – Kako se zaštiti i napraviti plan u slučaju  nasilja nad ženama

Pre nego što donesete odluku da se usprotivite nasilju, prvo treba da se raspitate o svojim i pravima svoje dece, kao i o mogućnostima finansijske podrške i stanovanja u slučaju razlaza. Koristite mogućnosti anonimnih i besplatnih informacija i savetovanja.

„Sigurne kuće za žene“ nude telefonsko savetovanje, ali i smeštaj, a u Beču je u toku izgradnja pete kuće, tako da će u njima od 2022. godine  pomoć moći da pronađe čak 225 žrtava nasilja.

 

PROČITAJTE  NAJNOVIJE VESTI  OVDE

 

PROČITAJTE JOŠ I OVO:

Praktični saveti: Kako se zaštiti i napraviti plan u slučaju porodičnog nasilja

 

Upozorenje: Sve više žena u Beču žrtve elektronskog nasilja

Plata u Austriji: Žene u proseku rade 72 dana besplatno u toku godine

*Dozvoljeno je preuzimanje teksta ili delova teksta, ali uz obavezno navođenje izvora i obavezno postavljanje linka ka portalu www.dijaspora.tv

Prijava za Newsletter

Prijavite se na našu Newsletter adresu i budite u toku sa značajnim temama i dešavanjima u dijaspori

Prijava