Socijalna pomoć u Beču: Od 1. februara novi zakon

02.02.2018

Pošto prošle godine nije mogao da bude postignut ugovor o ujednačavanju socijalne pomoći u celoj Austriji, Beč je doneo svoj zakon koji je na snazi od 1. februara 2018. Kakve su promene predviđene?

U Austriji se socijalna pomoć zove “Bedarfsorientierte Mindestsicherung” ili skraćeno BMS (Pomoć za osiguranje životnih troškova u skladu sa potrebama primaoca). Pomoć dobijaju lica koja nemaju pravo ni na pomoć za nezaposlene ni na pomoć u slučaju nužde (Notstandshilfe). Svaka od devet saveznih pokrajina može samostalno da odlučuje o uslovima i iznosu. Beč je odlučio da ide svojim putem i da ne smanjuje pomoć, kao što je to slučaj na primer u Gornjoj Austriji. Glavni grad želi na drugi način da podstakne posebno mlade primaoce da se ponovo uključe u radno tržište.

Promene za mlade korisnike

Jedan od glavnih ciljeva promene bečkog zakona je da se broj primalaca socijalne pomoći među mladima od 18 do 24 godine smanji za 10 posto i da se broj primalaca punog iznosa do 2025. smanji za 20 procenata. Zato su za 10.000 mladih korisnika pomoći predviđene mere koje treba da ih podstaknu na zapošljavanje.

Zato će iznos socijalne pomoći za mlade do 24 godine od sada će biti podeljen na osnovnu sumu i dopunski iznos. Ako korisnik ne iskoristi četiri meseca roka za prihvatanje neke ponude za dalje školovanje ili prekvalifikaciju, onda više neće dobijati dopunski iznos.

Do sada su mladi između 18 i 21 godine koji još uvek žive kod roditelja dobijali pola socijalne pomoći, a stariji od 21 godine ceo iznos. Od sada će jedino mladi u sopstvenom domaćinstvu dobijati pun iznos. Oni u zajedničkom domaćinstvu s roditeljima primaće samo 75 posto (647,28 evra). Da bi dobili i toliko, mladi korisnici će morati ili dalje da se obrazuju/prekvalifikuju ili zaposle, jer im inače sleduje skraćivanje na 50 procenata (431,52 evra).

Šta znači novi “Bečki bonus” za zaposlene primaoce socijalne pomoći?

Ubuduće 13. i 14. plata zaposlenih primalaca socijalne pomoći, koji zbog niske zarade primaju dodatak do njenog punog iznosa, više neće biti uračunavane u prihod. Ako je neki zaposleni primalac socijalne pomoći mesečno, na primer, imao platu od samo 500 evra, onda u mesecima kada se dobijaju 13. i 14. plata nije primao dodatak do punog iznosa socijalne pomoći. Godišnji prihod takve osobe je iznosio 10.378 evra. Ubuduće se povećani prihodi zbog dodatnih plata neće računati, tako da će takve osobe smeti da imaju ukupan prihod od 11.053 evra godišnje.

Koji primaoci pomoći profitiraju od dodatnog zaposlenja?

Ako neki primalac socijalne pomoći ubuduće bude duže vreme zaposlen uz nedovoljnu zaradu (neprestano godinu dana, a ako je mlađi od 25 godina neprekidno pola godine), onda će dobijati “Bonus za zaposlene +”. Ova nagrada će iznositi 8 procenata dvanaestostrukog standarda (znači 804,25×12, pa od toga 8 procenata).

Šta se menja za žene?

Ubuduće će biti moguće isplaćivanje socijalne pomoći na dva odvojena računa, kako bi se ženama pomoglo da budu što samostalnije.

Koje su obaveze primalaca socijalne pomoći

Primalac socijalne pomoći mora biti spreman da radi i da sarađuje sa posrednicima na radnom tržištu. Kontrole i smanjivanje pomoći će se sprovoditi brže i efektivnije.

PROČITAJTE I OVO: Promene u 2018. za roditelje na „karencu“ i za dečji dodatak?

Povećanje penzija od 1. januara 2018. u Austriji

Kako do zaposlenja u Austriji? (1. deo)

 

*Dozvoljeno je preuzimanje teksta ili delova teksta, ali uz obavezno navođenje izvora i obavezno postavljanje linka ka portalu www.dijaspora.tv

Prijava za Newsletter

Prijavite se na našu Newsletter adresu i budite u toku sa značajnim temama i dešavanjima u dijaspori

Prijava