Održan prvi „Forum dijaspore“ u Banjaluci

26.02.2018

Prvi "Forum dijaspore", koji je održan proteklog vikenda u Banjaluci, na inicijativu predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, okupio je više od 100 učesnika iz 26 zemalja kako evropskih, tako i prekookeanskih. Bilo je emotivno i radno, a svi su jedinstveni u tome da je neophodno učvrstiti odnos matice prema srpskom narodu u rasejanju.

U Banjaluci je 24. februara 2018. godine, pod pokroviteljstvom predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, održan prvi “Forum dijaspore” koji je okupio više od 100 učesnika i uglednih gostiju. Iz dijaspore i regiona su doputovali  ugledni univerzitetski profesori, kulturni radnici, privrednici, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, predstavnici kulturnih, humanitarnih i studentskih organizacija iz više od 20 zemalja, kako evropskih, tako i prekookeanskih.

Premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović priredila je, u petak uveče, prijem za predstavnike srpske dijaspore i Srbe iz regiona, na kojem je poručila da su se promenila vremena i da se RS više ne obraća dijaspori za pomoć, već želi da gradi čvrste odnose na osnovu partnerstva sa našim ljudima u rasejanju.

Cvijanovićeva je, zajedno sa više ministara iz Vlade RS dočekala predstavnike dijaspore, upoznala prisutne sa planovima i aktivnostima Vlade RS, ističući da je zadnjih godina pokrenut sveobuhvatan projekat mapiranja dijaspore sa ciljem evidentiranja ko su i gde su naši ljudi, da li rade u tamošnjim institucijama i da li su aktivni u bilo kojoj sferi.
“Vidim ogromnu šansu i priliku za saradnju sa dijasporom”, poručila je Cvijanovićeva.

USKORO NA DIJASPORA TV: Intervju sa premijerkom Republike Srpske Željkom Cvijanović

Prvi forum dijaspore održan je u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske, a posle svečanog otvaranja uz intoniranje himni Republike Srpske i Srbije, održane su panel-diskusije pod nazivom   “Ekonomski potencijali saradnje Republike Srpske i dijaspore” i “Kulturno i naučno umrežavanje sa dijasporom i humanitarne aktivnosti”.

 

RS i Srbija žele da podrže potencijal srpske dijaspore

„Potencijal dijaspore je ogroman i to je snaga koju RS i Srbija ne koriste na adekvatan način, pa je red da počne da se kanališe i usmerava u pravom smeru“, istakao je na prvom Forumu dijaspore  predsednik Dodik. Najavio je da će RS, na osnovu zaključaka skupa, koji će biti analizirani u narednom periodu, institucionalizirati saradnju sa dijasporom, najverovatnije kroz zakon o dijaspori.
Posle dugo vremena okupljena je srpska dijaspora u cilju čvršćeg povezivanja sa maticom, kako je objašnjeno, a ne da bi se od nje, kao i ranije, tražila pomoć.
Predsednik RS Milorad Dodik je vezano za Deklaraciju o očuvanju srpskog identiteta naglasio da taj dokument predviđa formiranje nacionalnog saveta i fonda koji će služiti za podršku projekata srpskih organizacija u regionu i dijaspori.
On je ocenio da je to prvi kvalitetan način institucionalnog odnosa prema Srbima u rasejanju.

Rekao je da je sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarao na temu dijaspore i da će iduće godine Srbija biti domaćin Foruma, a nije isključeno da će se nastaviti da se održavanje Foruma nastavi i u evropskim gradovima gde dijaspora živi.
“Želimo da Srbija i Srpska jedinstveno deluju. Mi smo se ovde danas okupili da razgovaramo o problemima. Želimo da pošaljemo poruku da niste samo dragi kada darove donosite i pomažete porodice, već da smo spremni da prihvatimo i saslušamo vaše mišljenje o svim pitanjima, da prenesete vaše poglede na izazove pred nama, sa ciljem da se izvučemo iz decenijske zavetrine”, rekao je Dodik.

On se u svom obraćanju zahvalio predstavnicima dijaspore i Srbima iz regiona što su i u teškim vremenima stajali uz svoj narod, pomažući mu i što su očuvali srpski identitet tamo gde žive i pored velikog pritiska asimilacije.
Predsednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je na skupu da je dijaspora važan resurs Republike Srpske, jer su to ljudi koji mogu da doprinesu, ne samo sadašnjim, nego i budućim procesima u Republici Srpskoj.

“Imala sam priliku da preko naših udruženja i Srpske pravoslavne crkve doprem do svih onih koji su zainteresovani, a to su mnogi naši ljudi, da učestvuju u kreiranju odnosa i da pokažu svoju vezu i bliskost sa Republikom Srpskom”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da su 2013. godine Srpska i Srbija potpisale Memorandum o saradnji dve vlade radi jačanja veza matice i pripadnika dijaspore sa teritorije Republike Srbije i Republike Srpske.

U pozdravnom govoru predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović je prisutnima poželeo uspešnu saradnju, da se u Republici Srpskoj osećaju ugodno i da sve češće navraćaju i u Srpsku i Srbiju.
“Iza organizacije prvog Foruma dijaspore stalo je celo rukovodstvo Srpske. Nadam se da da će ovakvih skupova biti još kako bi bili na usluzi jedni drugima”, istakao je Čubrilović.

U svojstvu izaslanika predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Generalni sekretar u kabinetu predsednika Srbije Nikola Selaković, kazao je da će Deklaracija o zaštiti kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda pomoći Srbima da zaštite svoj jezik, ćirilično pismo i duhovnost ma gde živeli, jer bez nacionalnog identiteta ne možemo da govorimo o bilo čemu drugom.
On je ukazao i na problem demogracije rekavši da u borbi za biološkim opstankom srpskog naroda treba da se uključi i naša “velika dijaspora”.
Takođe je kazao da su Srbi, ma gde živeli, onoliko jaki koliko bude uvažena, poštovana i cenjena Srbija, kao njihova matična država.

“Srpske zajednice u rasejanju biće onoliko uvažene koliko je jaka i uvažena Srbija, odnosno RS, ali i Srbija i RS biće onliko uvažene koliko ćete i vi kao pojedinci, gde god živeli,  biti uvaženi, ostvareni, ugledni i poštovani. Svako od vas je ništa drugo nego ambasador našeg naroda, rekao je on.

Selaković je ukazao da je poslednjih godina i decenija broj Srba u Austriji premašio broj Srba u Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji zajedno.

U okviru Foruma dijaspore organizovan je i obilazak Donje gradine, gde je održan istorijski čas ispred Spomen područja, a razgovori dijaspore i čelnika RS završeni su svečanom večerom čiji je domaćin bio predsednik Srpske Dodik.

Na konferenciji za medije Milorad Dodik je na pitanje “da li mediji mogu da budu ključni u okupljanju i približavanju dijaspore i matice na globalnom nivou”, odgovorio:

“Mediji mogu da pomognu značajno. Baza mogu da budu ovakvi skupovi, i da mediji imaju događaj o kome mogu da izveštavaju i da naprave atmosferu kakva je danas ovde. Mi smo odlučni da nastavimo dalje i u završnim aktima ćemo precizirati pravce našeg daljeg kretanja. Republika Srpska nema Zakon o dijaspori i sigurno je da će iz današnjeg dana proizići naša obaveza da to učinimo što je moguće pre.  Cilj je da sa dijasporom pokrenemo jedan dokument koji će kasnije postati Zakon o dijaspori Republike Srpske koji će se sastojati  od važnih radnih pitanja vezano za prava ljudi u dijaspori.”
“Isto tako, moram da naglasim da je značajna medijska zajednica svih ovih godina  bila protiv srpskih nacionalnih udruženja i smatrala je to jeresom okupljanja, bilo gde u svetu. Oni su još aktivni u mnogim segmentima, zato je aktiviranje naših medija sa ovih prostora u pogledu afirmacije ovako jednog važnog cilja, okupljanja crkve i nacionalne zajednice, matice Republike Srpske i Srbije i dijaspore, apsolutno nešto što treba da bude podržano.
Naravno, svaka čast i medijima iz dijaspore, znam da to naši ljudi prate. Želim da vas pohvalim i podržim vaš rad u svakom slučaju.” za kraju je izjavio Dodik.

Na panelu “Ekonomski potencijali saradnje Republike Srpske i dijaspore” govorili su Petar Đokić ministar industrije, enegretike i rudarstva RS, Borko Đurić predsednik Privredne komore RS i predstavnici dijaspore Dragan Barić i Ostoja Matić, vlasnik uspešne firme iz Austrije “Lucky Car”.

 

Govorilo se o konkretnik projektima, iskustvima i mogućnostima vezanim za privrednu saradnju Republike Srpske i dijaspore.
Ostoja Matić, vlasnik firme koja ima 24 filijale u Austriji, a od ove godine počinje sa radom i na nemačkom tržištu, naglasio je veliku mogućnost da se firma Lucky Car pojavi i na trzištu Republike Srpske.

“Oduvek mi je bila želja da poslujem u svom rodnom gradu Banjaluci i nadam se da sam blizu ostvarenja svog sna. Glavni motiv mi je da obezbedim radna mesta za mlade ljude i da im na taj način pomognem da se osamostale i pronađu svoj put uspeha. Takođe, niska stopa poreza može biti veoma interesantna i odlučujuća da brojne firme iz Austrije da započnu svoj biznis u RS – rekao je Matić. 

Na panelu “Kulturno i naučno umrežavanje sa dijasporom i humanitarne aktivnosti” govorili su Olivera Radović SPD “Privrednik” iz Hrvatske, prof.dr Ranko Škrbić dekan na Medicinskom fakultetu Banja Luka, prof. dr Boro Bronza (Filozofski fakultet Banja Luka),  Dario Radojković (Univerzitet Regenzburg) i Arno Gujon iz organizacije “Solidarnost za Kosovo”.

 

Arno Gujon je preneo iskustvo na polju humanitarne pomoći u nadi da će inspirisati i druge.
“Mislim da svako od nas ima empatiju, ali ponekad nedostaje da predjemo sa reči na dela. Nije potrebno imati ogromne ciljeve, već nešto konkretno i realno, da krenemo malim korakom, a kada se krećemo nema više nazad. I malim koracima daleko stižemo”, proučio je on.

 

Dijaspora želi veći uticaj u matici

Dijaspora želi da bude ozbiljnije shvaćena od strane matice, posebno Srbije, koja se ukidanjem Ministarstva i Kancelarije za dijasporu, ali i Skupštine dijaspore udaljila od svojih ljudi u rasejanju. Inicijativa RS sa organizacijom prvog “Foruma dijaspore”, daje nadu da bi se, barem u Srpskoj, taj odnos mogao promeniti, ocena je učesnika Foruma iz raznih krajeva sveta.

Đorđe Kužet, privrednik iz Belgije ocenio je da skup u Banjaluci može postati temelj za buduće čvršće odnose matice i dijaspore. On je kazao da je važno da imamo čvrste odnose sa maticom ako želimo da sačuvamo srpski identitet u rasejanju. Takodje je naveo i da dijaspora može biti veoma korisna u privlačenju investicija, jer njeni predstavnici poznaju teren u matici i najbolje mogu preneti prednosti naše matice ulagačima u inostranstvu.

Srdjan Mladenović, savetnik predsednika Srpskog saveza Švedske i nekadašnji delegat u Skupštini dijaspore sa dobrim  utiscima će napustiti  Banjaluku u veri da će dijalog sa maticom biti nastavljen.

“Naša obaveza u rasejanju je da pokušamo da na svaki mogući način radimo na poboljšanju imidža naše matice i srpskog naroda. Na zapadu imidž Srba, RS i Srbije nije bio povoljan”, ukazao je on.
Mladenović je na skupu u Banjaluci izneo potrebu za održavanjem letnjih škola za decu iz dijaspore kako bi mogla da usavršavaju svoj maternji jezik.
Međutim on podseća da u Srbiji iskustvo sa zakonom o dijaspori nije bilo pozitivno, te bi trebalo to negativno iskustvo imati u vidu prilikom izrade zakona u RS.
“U Srbiji je donet zakon koji nije bio najbolji, a ujedno i nije bio najbolje primenjen. U pisanju zakona u RS treba uzeti u obzir te negativne strane, kao što su i činjenica da u Srbiji institucije nisu bile dovoljno otvorene za saradnju sa dijasporom”, kazao je Mladenović dodajući da dijaspora, zbog svega toga, još uvek ima određenu dozu nepoverenja prema državnim institucijama.

Delegat u Skupštini dijaspore iz Francuske Vidoje Purić, takodje, navodi negativno iskustvo dijaspore sa maticom Srbijom.
“Nekada smo imali ministarstvo, nekada su nas mazili, vabili, pričali lepe priče. Ostali smo i bez Ministarstva, i Kancelarije za dijasporu. Nemamo više ništa”, kazao je on.
Skup u Banjaluci, kako je rekao, ga je obradovao pre svega što se neko setio da dijaspora ipak postoji.

Prema njegovim rečima bitno je da se nastavi dijalog matice i dijaspore, da se Srbi sastaju i da oni koji su na vlasti ne zaboravljaju na sunarodnike u rasejanju.
Purić je ukazao na značaj dijaspore po Izrael.
“Da nema dijaspore Izrael ne bi ni postojao. I zahvaljujući srpskoj dijaspori je očuvan socijalni mir u Srbiji, a pomoć je pružena i RS”, objasnio je on dodajući da često vlasti nisu ni svesne koliko je bitna dijaspora.

Kandidat za predsednika Srbije na prošlim izborima Danijela Sremac iz SAD izrazila je posebno zadovoljstvo što je RS pokrenula inicijativu prema dijaspori, podsećajući da je ona za vreme studentskih dana bila prvi predstavnik RS u Americi, i da se borila za srpski narod.
“Meni je srce puno što je pedsednik RS Milorad Dodik napravio ovu inicijativu još pre Srbije, da je pozvao naše ljude iz rasejanja da se dogovore o zajedničkom radu na nacionalnim interesima i podstakne jedinstvo srpskog naroda”, kazala je ona.

Istakla je da ovakvi skupovi treba da se održavaju najmanje jednom godišnje.
Takođe je rekla da bi volela da vidi da dijaspora, a ima oko 4 miliona Srba širom sveta, dobije i političku moć u matici, da bude zastupljena u skupštini RS, i da se osnuje odbor dijaspore koji bi bio u redovnom kontaktu sa vladom.

Na skupu u Banjaluci bili su i Srbi koji su uspeli da se politički angažuju u zemljama u kojima žive i pozivaju naše ljude u rasejanju da idu njihovim stopama.
Ivica Jović iz Epone-a, zamenik gradonačelnika tog mesta u Francuskoj, rekao je da je skup u Banjaluci bio dugo očekivan od strane dijaspore.
“Došao sam ovde s namerom da iznesem svoje skromno iskustvo.

Integrisanje u francuske političke institucije i društvo bitno je za dijasporu. Tako može da se pomogne. Bitno je da upoznamo francusko društvo sa pravom slikom srpskog naroda”, rekao je on dodajući da je to u interesu oba naroda u cilju obnavljanja srpsko-francuskog prijteljstva.

Nemanja Damnjanović, prvi poslanik srpskog porekla u bečkom parlamentu, ističe da je već godinama ukazivao na potrebu jačanja veze matice i dijaspore.
U Banjaluci, prema njegovim rečima, napravljeni su prvi koraci u tom smeru.

“U Beču živi oko 85.000 Austrijanaca srpskog porekla i boli me činjenica što sam ja prvi poslanik srpskog porekla. Predložio bih mladima da se politički aktiviraju. Gde god postoji zdrava politička snaga lako ćemo raditi na ekonomskom i kulturnom razvoju, a ujedno će nas i matica shvatati ozbiljnije”, naglasio je on.

Predsednik Saveza Srba u Italiji i Sloge iz Vićence Dušan Aleksić smatra da je forum bio signal ne samo za dijasporu, već i maticu Srbiju da treba vratiti Ministarstvo.
“Ovakve stvari moramo raditi ozbiljnije, jer Ministarstvo pokazuje da dijaspora nije zapostavljena. Kancelarija za dijasporu nije imala dovoljno mogućnosti da isprati potrebu dijaspore. Nadamo se da će u budućnosti Srbija prepoznati da su neophodna ovakva okupljanja dijaspore”, naglasio je on.

Od gostiju iz Austrije skupu su prisustvovali Mladen Filipović, šef Predstavništva RS u Beču, Nada Knežević, direktorka predstavništva Privredne komore Srbije u Austriji, Borislav Kapetanović, predsednik Zajednice srpskih klubova u Beču,  Srđan Mijalković, predsednik SPKD”Prosvjeta Austrija”, Zoran Kalabić, privrednik i predsednik udruženja Privileg i mnogi drugi.

 

Po uzoru na grčki model: Crkva kao značajno mesto za okupljanje dijaspore

Episkop austrijsko-švajcarski Andrej prisustvovao je Forumu u Banjaluci i izrazio zadovoljstvo što je matica pokazala veliku naklonjenost rasejanju.
On je istakao da inicijativa koja dolazi iz RS mora imati punu podršku Srpske pravoslavne crkve.

Vladika je preneo spremnost crkve da stavi na raspolaganje svoje prostorije za organizovanje nastave, kulturnih manifestacija i svih drugih vidova aktivnosti sa ciljem očuvanja srpskog identiteta.

USKORO NA DIJASPORA TV: Specijalna emisija “Zajedno – MATICA I DIJASPORA”

 

 

 

*Dozvoljeno je preuzimanje teksta ili delova teksta, ali uz obavezno navođenje izvora i obavezno postavljanje linka ka portalu www.dijaspora.tv

Prijava za Newsletter

Prijavite se na našu Newsletter adresu i budite u toku sa značajnim temama i dešavanjima u dijaspori

Prijava