Migracioni savet u Austriji

14.04.2014

Migranti u Austriji dobili još jedan politički organ – migracioni savet (Migrationsrat). Sastavljen od poznatih stručnjaka iz različitih oblasti novi savet pripada Ministarstvu unutrašnjih poslova (BMI).
Migracija je već par godina postala glavna tema na svetskom nivou. Ljudi napuštaju svoje zemlje porekla iz brojnih razloga: traženja radnog mesta, fakultetskog obrazovanja, iz porodičnih razloga ili u najgorem slučaju zbog proterivanja.

Pod pojmom migracije podrazumeva se legalno i ilegalno doseljavanje u neku državu kao i azil. U praksi ipak nije lako tačno odrediti vrstu migracije jer se ona u mnogim slučajevima svrstava u određenu grupu zavisno od strane gledišta. Migracija za Austriju predstavlja ključni i neprevaziđeni deo istorije a samim tim i njene politike, privrede, kulture, jezika i društva.

Austrija – država migracije

Iako je Austrija pravi primer zemlje migracije, ona se dugi niz godina nije ponašala odgovarajuće ovoj situaciji. Ako se vratimo u 60. i 70. godine prošlog veka, Austrija je u to vreme tražila i zvala strane radnike, gastarbajtere, po principu „dođi, radi , vrati se„. Veliki broj „gostujućih radnika“ je tada došao iz zemalja bivše Jugoslavije, Turske i Španije, ali ih je u velikom broju i ostalo u Austriji.

Radnici iz zemalja lošije privredne situacije su privredi zapadne Evrope, koja se tada nalazila u snažnom razvoju, bili od veoma velikog značaja. Međutim već posle 10 godina došlo je do zaustavljanja migracije radnika stranog porekla u Austriju.

Već 70ih i 80ih godina uveden je novi zakon o zapošljavanju stranaca (Ausländerbeschäftigungs-Gesetz) koji obuhvata veoma strogu kontrolu dolaska i radne dozvole stranih radnika. To je dovelo do smanjenja broja gastarbajtera za 40% u narednih 10 godina.
To jasno ukazuje da je austrijska politika prvenstveno gledala samo na sopstvene privredne potrebe, što je mnogim migrantskim institucijama u Austriji, koje se zalažu za boljitak migranata, i dan – danas, trn u oku. Zbog jugoslovenskih ratova 90tih godina mnogi sa tih prostora su želeli da emigriraju iz kriznog regiona. Interesantno je napomenuti da je austrijska politika u tom periodu reagovala na sledeći način: uvođenjem novih zakona o azilu i boravku, što predstavlja preusmeravanje migracione politike sa radnog tržišta do „političke sigurnosti“. Svi migranti koji su tada tražili da ostanu u Austriji su morali da ispunjavaju više uslova kao što su osigurana finansijska sredstva za život i prikladne odgovarajuće uslove za stanovanje. Kako je ko imao, tako se snašao!

„Integracija umesto novih doseljenika“

Od 2000. godine u Austriji došlo je do uvođenja novih zakona za strance ali su se i migranti istovremeno organizovali i odbranili osnivanjem novih migrantskih inicijativa. Završilo se „gastarbajtersko vreme“ i Austrija je trebala novu radnu snagu ali samo onu visoko kvalifikovanu i obrazovanu. Ove ključne kvalifikacije se tiču i onih stečenih u inostranstvu ali takođe obuhvataju dodatno obrazovanje i polaganje ispita u Austriji. Uputstvo Evropske Unije, za zakone koji se tiču stranaca, u Austriji su na veoma strog način realizovani, što znači da je skup zakona za strance (Fremdenrechtsgesetze) i njegovih promena često nerazumljiv i predstavlja problem za migrante.

Sada se postavlja se pitanje zašto i kakvu funkciju ima novi migracioni savet u Austriji kada postoje već dva slična politička organa (Unabhängiger Expertenrat für Integration, Integrationsbeirat) čija su zaduženja i težišta rada veoma slična.
Tema migracije u Austriji je do sada bila više u sklopu spoljnih poslova države i resoru Sebastijana Kurca (bivšeg državnog sekretara za integraciju a sada novog Ministra spoljnih poslova). Ovog puta novi savet ua migraciju se premešta u unutrašnje poslove Austrije.

Bolje ikad neko nikad ili zašto tek sada a ne nekad!

Nameće se pitanje zašto se Austrija nije do sada bavila migracijom kao unutrašnjim pitanjem kada je istorija migracije u Austriji već preduga?
Nakon mnogih decenija migracije u Austriji, migracioni savet se osnovao tek ove godine i kao prvo zaduženje imaće da napravi strategiju za migraciju. Jeste možda malo kasno ali bolje je i sada, nego nikada.

Osnivanjem novog saveta država Austrija želi da pruži osnovnu bazu za planiranje migracione strategije, koja je predviđena u planu rada trenutne vlade.

Povodom osnivanja saveta, austrijska ministarka unutrašnjih poslova Mag. Johanna Mikl-Leitner je izjavila: „Migracija je veoma kompleksna i emotivna tema. Stoga je Austriji potreban savet koji će se baviti ovom temom bez polemike i polarizacije i nezavisno od dnevnih političkih debata. Savet će se baviti faktima, podacima i pitanjima budućnosti kako bi se analizirao doprinos migracije na privredno i društveno blagostanje i sigurnost Austrije ali i koje posledice migracija donosi državi“.

Migracioni savet Austrije već je otpočeo sa radom a prvi izveštaji se očekuju za godinu ili dve. Na osnovi ovih rezultata planiraće se moderan migracioni sistem u Austriji. Direktor saveta je Prof. Paul Lendvai a ostali stručnjaci u više radnih oblasti su: Prof. Dr. Bernhard Felderer, Univ. Prof. Dr. Walter Schrammel, Diana Radulovski, BSc, Univ. Prof. Dr. Markus Hengstschläger, Univ. Prof. DDr. Christine Spiel, Dr. h.c. Franz Küberl, Univ. Prof. Dr. Heinz Fassmann, Dr. Stephan Marik-Lebeck, ao. Univ. Prof. MMag. DDr. Christian Stadler, Univ. Prof. MMag. Dr. Eva Schulev-Steindl, Gerald Groß, Arabella Kiesbauer, Dr. Michael Landesmann, Priv.-Doz. Dr. Belachew Gebrewold i Mag. Peter Webinger.

Šta će migracija u Austriji biti u budućnosti, ostaje nam da saznamo uskoro! Za dve do tri godine!

*Dozvoljeno je preuzimanje teksta ili delova teksta, ali uz obavezno navođenje izvora i obavezno postavljanje linka ka portalu www.dijaspora.tv

Prijava za Newsletter

Prijavite se na našu Newsletter adresu i budite u toku sa značajnim temama i dešavanjima u dijaspori

Prijava