Radnička komora: Migranti u bečkoj privredi

04.07.2014

Na nedavno održanoj konferenciji za novinare u Radničkoj komori Beča predstavljeni su rezultati istraživanja „Migrantska ekonomija u Beču“.

Migrantska preduzeća u Beču čine sastavni deo privrede ovog grada i ova činjenica nije sasvim nova: oko 22.000 samostalnih privrednika u Beču ima poreklo takozvanih „novih“ zemljama članice EU, ali i iz Turske i bivših jugoslovenskih republika sada samostalnih država. Svi oni čine blizu 1/3 samostalnih privrednika u Beču, a njihove firme uglavnom spadaju u kategoriju malih preduzeća  i preduzeća “jedan vlasnik”. Migrantska preduzeća spadaju u kategoriju „mladih firmi“ i u najvećem slučaju se bave trgovinom, tehničkim uslugama, transportom i građevinom. Ovo sve pokazuju rezultati istraživanja koje je sproveo institut L&R Sozialforschung, po nalogu Radničke komore Beča. Međutim istraživanje je pokazalo i da se upravo privrednici stranog porekla suočavaju sa brojnim problemima.

Migranti poslodavci: Obrazovani ali ne zarađuju previše

Ova studija ukazuje i na veoma kvalitetno i visoko obrazovanje privrednika migranata: 1/3 migrantskih privrednika ima fakultetsko obrazovanje, a 1/3 ima završenu maturu. Ono što je zabrinjavajuće je da migrantski privrednici imaju veoma mala primanja: 46% njih zarađuje do 1.000 € mesečno (neto zarada), a 26% zarađuju najviše do 1.500 € mesečno. Arlamantna je i činjenica da 54% ispitanih privrednika ocenjuju privrednu situaciju svog preduzeća „taman dovoljnom“ ili čak „nedovoljnom“.

Teška finansijska situacija je migrantske privrednike dovela u poziciju da kao poslodavci ne mogu omogućiti ni visoka primanja svojim zaposlenima. Najveći broj migrantskih preduzeća (67%) čak i nema mogućnost za zapošljavanje radnika. Po proceni, oko 19.000 Bečlija ima šefa stranog porekla a 30% njih ima isto poreklo kao i vlasnik firme. 30% zaposlenih kod migrantskog preduzetnika nema uopšte strano poreklo, dok ostatak čine takođe migranti ali nemaju isto poreklo svojih šefova.

Što se tiče radne atmosfere unutar firme i sigurnost radnog mesta migrantska preduzeća su ocenjena sa veoma dobrim ocenama od starne zaposlenih. S obzirom na to da ova preduzeća spadaju u grupu malih i najmanjih preduzeća veoma je očigledno da zaposleni cene „porodičnu“ atmosferu, međutim i ovo ima svoju lošu stranu. Po podacima Radničke komore Beča često dolazi do kršenja zakona radnog prava od strane vlasnika firme, na primer: evidencija radnog vremena zaposlenih, isplata prekovremenih sati i slično. Međutim treba naglasiti da ovo ne važi samo za preduzeća čiji je vlasnik stranog porekla već je to slučaj i mnogih manjih preduzeća u Beču.

„Navodna“ samostalnost

Po rezultatima istraživanja „Migrantska ekonomija u Beču“ broj navodno samostalnih osoba je veoma uočljiv to jest mnoge mlade osobe osnivaju svoju „jedan-čovek“ firmu. U takvim slučajevima se radi o takvozvanoj „navodnoj samostalnosti“. To ustvari znači da jedna osoba(firma) radi poslove po nalogu druge firme, ali oni sami sebi moraju pokrivati svoje troškove (osiguranje, poreze i slično). Za nalogodavca ova situacija znači dobitak jer su troškovi za angažovanog navodno samostalnog preduzetnika niži od troškova koje treba platiti za zaposlenog radnika u firmi. Navodna samostalnost je čest slučaj u delatnostima građevine i transporta.

Radnička Komora zahteva poboljšanje situacije

Na konferenciji za novinare predsednik Radničke komore, Rudi Kaske, predstavio je i zahteve za poboljšanje situacije u spomenutim problemima:

Olakšice u procesu nostrifikacije diploma stečenih u inostranstvu, ali i veća otvorenost preduzetnika za zapošljavanje radnika sa dobrim kvalifikacijama stečenim u inostranstvu. Perspektive, bečko savetovalište za nostrifikacije, je prava adresa u vezi priznavanja obrazovanja i diploma stečenih u drugim zemljama.

Smanjenje rizika nezaposlenosti, ne samo kod migranata već i na nivou kompletne bečke privrede. Potrebno je osmisliti nove i bolje opcije posebno u slučajevima malih preduzeća i navodne samostalnosti.

• U oblasti građevine posebno obratiti pažnju na navodnu samostalnost i da nadležne institucije moraju češće proveravati ove slučajeve posebno kod izdavanja radne dozvole (Gewerbeschein). U ovoj oblasti je čest slučaj iskorišćavanje firme „jedan-čovek-firma“ .

*Dozvoljeno je preuzimanje teksta ili delova teksta, ali uz obavezno navođenje izvora i obavezno postavljanje linka ka portalu www.dijaspora.tv

Prijava za Newsletter

Prijavite se na našu Newsletter adresu i budite u toku sa značajnim temama i dešavanjima u dijaspori

Prijava