Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini

Zadnji Popis je sproveden 1991.
U Bosni i Hercegovini je počeo, dugo očekivani, prvi poslijeratni popis stanovništva, koji će trajati do 15. oktobra.2013. Iako je evropska praksa, po preporuci Ujedinjenih Nacija, da se popisi sprovode svakih deset godina, BiH je na svoj Popis čekala pune 22 godine. Razlozi za dugo čekanje su bili uglavnom političke prirode, jer se političari iz tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – nisu mogli dogovoriti oko načina izjašnjavanja.

Dugo čekanje na Popis

Popis stanovništva predstavlja osnovni statistički instrument svake zemlje. Na osnovu redovnog popisa se dobijaju osnovni demografski podaci, kao što su, između ostalih – prosječna starost stanovništva, nivo obrazovanja, nacija i vjera. Popisom se takođe utvrđuje i broj porodica i domaćinstava. Svi ovi podaci su neophodni da bi se planirala dugoročna ekonomska i društvena politika. U multietničkoj zemlji kao što je BiH, popis služi i za utvrđivanje kvota za raspodjelu vlasti na regionalnom i državnom nivou. Dejtonskim mirovnim sporazumom je, do održavanja novog Popisa, utvrđeno da će se te kvote utvrđivati na osnovu Popisa iz 1991. godine. Međutim, četverogodišnji građanski rat u BiH je radikalno izmijenio demografsku strukturu države. Skoro sto hiljada ljudi je stradalo, a daleko veći broj je izbjegao, što unutar zemlje, što u inostranstvo. Zbog toga Popis iz 1991. godine nije predstavljao realno stanje, što je godinama dovodilo do političkih kriza usled neodgovrajućeg političkog predstavljanja i na regionalnom i na državnom nivou.

Povezanost Popisa i raspodjele vlasti je jedan od najvećih razloga zašto se toliko dugo čekalo. Dok su Bošnjaci dugo tražili da se ne izjašnajva po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, Srbi su na tome insistirali. Kada je utvrđeno da će se ipak izjašnjavati po tim pitanjima, mnogi političari iz sva tri naroda savjetovali su građane da se obavezno izjasne o nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti, dok su se i na Jutjubu pojavili mnogi snimci sa instrukcijama kako se izjasniti. Novim Popisom će se takođe utvrditi i sadašnja etnička stuktura sredina koje su po Popisu iz 1991. godine bile multietničke, što predstavlja bolnu tačku za sve, jer se na osnovu toga mogu vidjeti posljedice rata i ratnih zločina.

Kako se popisuje dijaspora?

Agencija za statistiku BiH, koja sprovodi Popis, daje dvije mogućnosti popisa građana koji su nastanjeni ili žive u inostranstvu. Prvi način je da ih popišu članovi porodice koji žive u BiH, a drugi je preko formulara koji se može naći na Internetu. Radi se o dva formulara:

Prvi formular se odnosi na osobe koje žive u inostranstvu duže od 12 mjeseci.
http://www.bhas.ba/Popis%202013/P1_ino_bh.pdf

Drugi formular je za osobe koje su na privremenom radu i boravku u inostranstvu duže od 12 mjeseci.
http://www.bhas.ba/Popis%202013/BHAS_Uputstvo_za_popisivanje_inostranstvo_BH.pdf

Ispunjen formular, sa povratnom adresom, treba poslati Agenciji za statistiku BiH najkasnije do 15. oktobra, kada se Popis završava. Adresa je: Zelenih beretki 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina.