Deset izuma iz Beča koji su osvojili svet

11.05.2022

U Beču su osmišljeni i razvijeni revolucionarni izumi, ali i male stvari koje obogaćuju svakodnevni život.

Foto: pixabay

 

Prvi električni automobil

Ko bi rekao da je prvi električni automobil na svetu izumljen u Beču i to još pre više od 100 godina. Proizvođač kočija Ludwig Lohner i Ferdinand Porsche 1899. godine dovršili su prvi električni automobil za bečku tvornicu Lohner. Sledeće godine ovaj novitet je predstavljen na Svetskoj izložbi u Parizu, a 1900. godine usliedio je prvi hibrid. Razlozi za izum u to vreme slični su razlozima za današnje električne automobile. Lohner je smatrao da “veliki broj benzinskih motora” nemilosrdno zagađuje vazduh. Neko vreme je izgledalo kao da će električni motor u trci sa motorom s unutrašnjim sagorevanjem odneti pobedu. Međutim, to se nije desilo, jer su previsoki troškovi razvoja kao i pravni spor oko patenata bili kraj za Lohner-Porsche.

 

Skijališta u zatvorenom

Prva dvorana za skijanje u svetu je izgrađena 1927. godine na železničkoj stanici Nodrwestbahnhof. Veštački sneg je pravljen kombinacijom sode za pranje, piljevine i vode. Snežna palata sa dve skijaške staze, jednim sankalištem i jednom skakaonicom predstavljala je veliku atrakciju. Posle početne gužve skijalište se zatvorilo za nepunu godinu dana, a među razlozima zatvaranja bili su medijski članci sa slučajevima obolevanja kod ljudi, od poteškoća sa disanjem do svrabeža kože. Međutim, trend otvaranja zatvorenih skijališta se nastavio do danas.

 

Prva vodootporna maskara

Prva vodootporna maskara je nastala pukim slučajem i iz nužde. Helene Winterstein Kambersky je 1920-ih bila proslavljena pevačica kojoj se maskara razlevala pod toplim reflektorima pozornice. U kuhinji je sa svojim bratom hemičarem pokrenula eksperimente da bi krajem 1930-ih izumila prvu vodootpornu maskaru u svetu. Helene Winterstein Kambersky je zbog  trovanja olovom bila u invalidskim kolicima te je 1936. godine pod svojim umetničkim imenom osnovala sopstvenu kozmetičku kompaniju “Nussy”. Firma Helene Winterstein Cosmetics je i dalje u vlasništvu porodice pa se njena originalna maskara još uvek može naći u prodaji.

 

Pravilno pranje ruku

Teorija o pranju ruku i pravilnoj higijeni nastala je u Beču. Ignaz Semmelweis je napravio revolucionarni korak u medicini kada je  sredinom 19. veka iz Mađarske stigao u Opštu bolnicu u Beču, gde je u porodilištu primetio da neobično veliki broj majki umire od dečje groznice, dok je na odeljenju za babice obolevalo mnogo manje žena. Prepoznao je da su doktori iz operacione sale prenosili bakterije jer nisu prali ruke. Semmelweis i danas važi za “spasioca majki”. Njegova saznanja su međutim naišla na veliko neodobravanje među kolegama koje su zauzele neprijateliski stav prema njemu, što ga je lično slomilo. Preminuo je pod ne sasvim razjašnjenim okolnostima u državnoj bolnici za mentalno obolele.

 

Psihoanaliza

Još jedan doktor iz Beča je napravio revolucionarno delo. Epohalno delo Sigmunda Freuda “Tumačenje snova”, kojim je utemeljena psihoanaliza objavljeno je 1899. godine. Ulica Berggasse 19 je 47 godina bila lokacija njegove ordinacije i mesto stanovanja njegove porodice. Danas se na tom mestu začetka psihoanalize nalazi Muzej Sigmund Freud. Freudovi uspešni tretmani i naučni radovi učinili su ga nadaleko poznatim, dok su nacionalsocijalisti palili njegove knjige. Sa svojih 82 godine bio je prinuđen da napusti Beč i izbegne u London, gde je, zbog neizlečivog tumora, sebi oduzeo život predozirajući se morfijumom.

 

Prvi koncertni klavir sa osam oktava

Kao grad muzike Beč je i jedan od svetskih lidera kada je u pitanju proizvodnja instrumenata, poput proizvođača klavira “Bösendorfer”. Sa skoro 200 godina, ne samo da je najstariji proizvođač u premium segmentu, već je i simbol jedinstvenog zvuka koji je cenjen u celom svetu. Proizvođač klavira “Bösendorfer” proizvodi godišnje 300 ručno rađenih instrumenata. Davne 1900. godine, izum klavira, koji je po prvi put imao celi raspon od osam oktava, izazvao je senzaciju. Najbolji su svirali i sviraju na Bösendorferu, od Dukea Elingtona do Oscara Petersona, od Beatlesa do Bernsteina, od Liszta do Gulde, od Michaela Jacksona do Tori Amos.

 

Prve operne naočale

Verovatno nije slučajno što su operne naočare izmišljene baš u Beču, u svetskoj prestolnici muzike. Friedrich Voigtländer izumio je prvo opersko staklo sa dva sočiva. Do tada su se predstave u pozorištu i operi mogla pratiti samo pomoću običnog teleskopa. Mali, praktični dvogledi i danas su veoma popularni.

 

Prva masovno proizvedena stolica

Thonetova bečka kafe stolica je najpoznatiji dizajnerski nameštaj iz Beča i jedan je od najprodavanijih nameštaja za sedenje na svetu. Klasična “stolica broj 14”, koju je dizajnirao Michael Thonet 1860. godine je uspešna priča, s kojom je počela i moderna proizvodnja nameštaja. Novi proizvodni proces zasnovan na podeli rada omogućio je po prvi put industrijsku serijsku proizvodnju. Stolica koja je danas navedena pod brojem 214, mogla se rastaviti na šest pojedinačnih delova i tako poslati širom sveta. Michael Thonet je napravio revoluciju u proizvodnji nameštaja svojim izumom savijanja punog drveta pomoću pare.

 

Gumeni dvorac

Deca širom sveta vole gumene dvorce. I oni su svoj put u svet započeli u Beču. Elisabeth Kolarik ne samo da vodi nekoliko restorana u bečkom Prateru, već je 1977. godine izmislila i gumeni dvorac i nazvala ga “Luftburg”. Elisabeth Kolarik je želela da njena kćerka ima mali dušek u obliku dvorca za skakanje. Činjenica da je to rezultiralo ogromnim gumenim dvorcem bila je posledica nesporazuma oko dimenzija.

 

Viennoiserie

U zemljama nemačkog govornog područja pojam “Viennoiserie” ne znači mnogo. Međutim, u zemljama kao što su Francuska, Velika Britanija ili SAD, pojam “viennoiserie”, odnosno “stvari iz Beča” opisuje izvanredna bečka peciva. I to ima svoje razloge, jer “kipferl” (kifla) je upravo iz Beča otišla u svet. U 19. veku austrijska prestolnica je imala posebnu reputaciju kada je u pitanju pekarska umetnost. Pekari iz celog sveta došli su u Beč da uče. I neki bečki pekari su svoje znanje preneli u inostranstvo, poput Augusta Zanga, koji je otišao u Pariz 1838. godine i tamo proširio kroasane i bečka peciva.

 

PROČITAJTE JOŠ I OVO:

 

Bečka atrakcija: Bečka kanalizacija i film “Treći čovek”

 

Zanimljiv eksperiment: Zamena stana sa drugim Bečlijama na jedan dan

 

PROČITAJTE I NAJNOVIJE VESTI – NASLOVNA OVDE

*Dozvoljeno je preuzimanje teksta ili delova teksta, ali uz obavezno navođenje izvora i obavezno postavljanje linka ka portalu www.dijaspora.tv

Prijava za Newsletter

Prijavite se na našu Newsletter adresu i budite u toku sa značajnim temama i dešavanjima u dijaspori

Prijava